Wednesday, December 4, 2024

ZAGAĐENOST ZRAKA POGUBNI PROBLEM O KOJEM SE NE GOVORI (I): Disati ili ne disati – pitanje je sad

Preokupirani egzistencijalnim problemima, politikom te neodgovornom i korumpiranom vlašću koju decenijama biraju na izborima, građani Bosne i Hercegovine ni izbliza nisu svjesni da kvalitet zraka koji udišu jest jedan od čestih uzroka njihovih oboljenja i smrti. U narednim brojevima naš magazin će posvetiti znatnu pažnju ovom problemu, prezentirajući činjenice i stravične probleme sa kojima se susreću građani Sarajeva, ali i praktično svih ostalih sredina u Bosni i Hercegovini

Napisala Lejla Lojo Karamehmedović
Snimio Nikola Blagojević

Sarajevo je, prema podacima koje je objavio portal AirVisual, 11. januara 2020. godine bilo najzagađeniji grad na svijetu! Time se bosanskohercegovačka prijestolnica našla u neslavnom društvu najzagađenijih gradova na Zemlji, poput Biškeka u Kirgistanu, Lahorea u Pakistanu, Dhake u Bangladešu, Delhija u Indiji, Krasnojarska u Rusiji…
Ova javno poznata činjenica je izgleda bila neophodna da bi građani glavnog grada Bosne i Hercegovine, ali i svi ostali stanovnici naše zemlje, bili brutalno suočeni sa činjenicom u kakvoj životnoj sredini žive. Naime, osim Sarajeva, Tuzli i Zenici također pripada visoko mjesto na ljestvici najzagađenijih gradova u Evropi. U Mostaru, kao i kompletnoj Hercegovini, mjerenja zagađenosti zraka se i ne vrše. U Banjoj Luci se zvanična mjerenja zagađenosti zraka vrše, ali ekološke organizacije u ovom gradu tvrde da, prema njihovim podacima i informacijama, vlast umanjuje alarmantne izvještaje o zagađenosti koji ukazuju da je situacija jednako loša kao i u najvećim gradovima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Saša Lazić, nezavisni odbornik u Skupštini Grada Banja Luka, nedavno je za Radio Slobodna Evropa izjavio da vlasti neće da priznaju zagađenje kako ne bi morali izdvajati sredstva za ublažavanje ovog ogromnog problema. “Neshvatljivo je da nisu u stanju da izdvoje iz budžeta grada 250.000 ili 500.000 eura godišnje da naprave strategiju i poslušaju stručnjake kako da smanje zagađenje”, rekao je Lazić.
Nažalost, nerazumijevanje odgovornih u gradskoj upravi u Banjoj Luci za teške posljedice ignoriranja zagađenosti zraka tipičan je odnos vlasti na svim nivoima i u svim sredinama u Bosni i Hercegovini.

“Iako među građanima Bosne i Hercegovine vlada uvjerenje da je problem zagađenosti zraka sezonski, zimski problem, činjenice ukazuju na suprotno. Ilustracije radi, prema podacima IQ Aira, Sarajevo je 21. juna 2021. godine bilo jedan od četiri najzagađenija grada na svijetu!

Naime, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje u svijetu od posljedica zagađenja zraka umire čak sedam miliona ljudi! U Bosni i Hercegovini, prema informacijama sagovornika Gracije koji se bave problemima zagađenja zraka, ali i zdravstvenom situacijom u zemlji, nikada nisu pravljene analize posljedica zagađenosti zraka po živote i zdravlje građana. Jednako tako, u našoj zemlji ne postoji jedinstvena strategija za umanjenje zagađenosti zraka, a isto važi i za entitetske i kantonalne nivoe vlasti. Iz pojedinačnih mjera koje se više razmatraju nego što se primjenjuju uočljiv je upravo akcenat na smanjenju zagađenosti zraka u vlastitoj lokalnoj sredini.
Tako profesor okolinske sigurnosti Zvjezdan Karadžin sa Rudarskog fakulteta u Tuzli ocjenjuje da će “dio problema zagađenja Tuzle biti riješen kada se izgradi Blok 7 Termoelektrane Tuzla, te kada se u stari blok ugrade dodatni filteri za odsumporavanje”. Nažalost, kada će se to i dogoditi, niko se ne usuđuje prognozirati, s obzirom da još nije ni na vidiku početak višegodišnje izgradnje Bloka 7 tuzlanske termoelektrane.

Uzroci zagađenja

Zagađivanje zraka je proces ispuštanja u atmosferu štetnih, opasnih, toksičnih i radioaktivnih gasova ili čestica, uglavnom kao posljedica čovjekovih aktivnosti. Uobičajeno je da se, kada se govori o zagađenju zraka, misli na zagađivanje koje nastaje kao posljedica ljudskog nemarnog odnosa, kako prema vlastitom zdravlju, tako i prema prirodi i okolini.
Osnovni uzroci zagađenja zraka su potrebe koje se zadovoljavaju urbanizacijom i industrijalizacijom, način zadovoljavanja društvenih potreba i tehnologija zadovoljavanja tih potreba. Ključni izvori štetnih emisija kojima se zagađuje zrak mogu se podijeliti u nekoliko grupa: spaljivanje fosilnih goriva, tehnološki procesi, sagorijevanje goriva u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem i spaljivanje otpada.
Stanovništvo Bosne i Hercegovine, kao i stanovništvo Balkana i istočne Evrope, udiše više otrovnih čestica iz zagađenog zraka nego što udišu stanovnici zemalja zapadne Evrope. Naime, u razvijenom dijelu Evrope već decenijama postoji trend prestanka korištenja termoelektrana. S druge strane, na Balkanu se termoelektrane još uvijek intenzivno koriste, ali to ima i svoju pogubnu cijenu po zdravlje stanovništva: radi veliki broj termoelektrana, među kojima je i sedam od deset najviše zagađujućih u Evropi (Tuzla, Ugljevik, Gacko).

Posljedice po zdravlje

Izloženost česticama PM2.5 je posebno opasna po ljudsko zdravlje: upravo te čestice zadiru duboko u pluća i krvotok, izazivajući različite bolesti i smrt ljudi. Među najčešće teške posljedice po zdravlje ubrajaju se: infekcije donjih disajnih organa, rak dušnika, bronhija i pluća, ishemična bolest srca, moždani udar te hronična opstruktivna bolest pluća. Osim toga, zagađen zrak oštećuje DNK, može izazvati preeklampsiju u trudnoći, prijevremeni porođaj, smanjenu porođajnu težinu djeteta ili poremećaj hiperaktivnosti, poremećaj kvaliteta sjemene tečnosti, učestalost astme, povišen krvni pritisak…
U Bosni i Hercegovini, prosječne ambijentalne godišnje koncentracije PM2.5 često višestruko prelaze gorne dozvoljene granice, čak i po bh. standardima kvaliteta zraka.
Procijenjeni ekonomski troškovi smrti uzrokovani izloženosti zagađenju zraka u Bosni i Hercegovini, prema analizama Svjetske banke, kreću se između 1 i 1,8 milijardi američkih dolara, što predstavlja između 5,9 i 10,5 bruto domaćeg proizvoda (BDP). S druge strane, ekonomski troškovi narušavanja zdravlja zbog zagađenosti zraka u prosjeku godišnje iznose 1,38 milijardi američkih dolara, što predstavlja ekvivalent od 8,2 procenta BDP-a iz 2016. godine. Od toga na Federaciju Bosne i Hercegovine otpada 67 procenata ukupno procijenjenih troškova, dok preostalih 33 procenta otpada na Republiku Srpsku i Distrikt Brčko.
Iako među građanima Bosne i Hercegovine vlada uvjerenje da je problem zagađenosti zraka sezonski, zimski problem, činjenice ukazuju na suprotno. Ilustracije radi, prema podacima IQ Aira, Sarajevo je 21. juna 2021. godine bilo jedan od četiri najzagađenija grada na svijetu!

Gracija 412, juli 2021.

Možda vas zanima

spot_img
spot_img