Thursday, October 10, 2024

SINDROM KARPALNOG KANALA: Bolest kompjuteraša

Zbog ponavljajućih pokreta, sindromu karpalnog kanala su najizloženije osobe koje puno vremena provode tipkajući na kompjuteru ili mobitelu, zatim stolari, svirači, slikari, maseri, dizači tegova...

Sindrom karpalnog kanala (ili tunela) je stanje koje izaziva tupost, bol i trnjenje u području šake, prstiju i ruke. Ako se ne tretira na vrijeme, može dovesti do smanjene funkcije mišića ruke i prstiju, kao i tuposti i neosjetljivosti prstiju i dlanova. Kao posljedica, pojavljuje se nespretnost, te smanjena mogućnost rada i obavljanja svakodnevnih radnji rukom.
S vremenom se može razviti i atrofija mišića, posebno u bazi palca, kao i gubitak osjeta, što dovodi do neprepoznavanja topline i hladnoće, pa se lako mogu zaraditi opekotine.
Simptomi su bol, žmarci, osjećaj žarenja ili peckanja, grčevi i noćna ukočenost zgloba. Ponekad se pacijenti žale na nateknuće prstiju i šake, iako nateknuće realno nije prisutno.
Sindrom karpalnog kanala obično ćete prvo primijetiti noću: možete se probuditi s potrebom da otresete šaku usljed neugodnog osjećaja trnjenja ili bola prva tri prsta ili cijele šake.

Uzroci

Karpalni kanal (karpalni tunel) nalazi se s prednje strane ručnog zgloba, između malih kostiju zapešća, iznad kojih se s gornje strane nalazi čvrsta vezivna traka – poprečni karpalni ligament. Kroz taj kanal prolazi nervus medianus s venama, arterijama i tetivama mišića koji pregibaju prste i omogućuju pokretljivost prstiju. Tetive mišića koje prolaze kroz karpalni kanal obložene su ovojnicom koja olakšava njihovo klizanje i pokretanje. Ovojnica je osjetljiva na dugotrajan pritisak i podražaje te sklona upali i oticanju, što dovodi do smanjivanja prostora u karpalnom kanalu i posljedično pritiska na nervus medianus koji kroz njega prolazi.
Čest uzrok karpalnog sindroma je i preopterećenje tetiva usljed određenih repetitivnih radnji. Zbog ponavljajućih pokreta, najizloženije su osobe koje puno vremena provode za kompjuterom ili na mobitelu, koje čiste, zatim stolari, zidari, svirači, slikari, maseri, mehaničari, teniseri, dizači tegova, igrači golfa. Veći rizik prijeti i onima koji boluju od autoimunih ili hroničnih bolesti poput dijabetesa, reumatoidnog artritisa, lupusa ili imaju određene hormonske poremećaje.
Nateknuće tkiva u karpalnom kanalu može biti posljedica mnogobrojnih stanja u organizmu kao što su dijabetes, reumatoidni artritis, tumor ili cista u području karpalnog kanala, kao i različita oboljenja i sindromi.
Karpalni sindrom uvijek se javlja kod odraslih, a tri je puta češći kod žena nego kod muškaraca, budući da su žene tipično sitnije građe, pa je i karpalni kanal uži. Također, menopauza ili trudnoća, usljed koje se nakuplja voda u organizmu, mogu dovesti do ovog problema.
Ovaj sindrom najčešće pogađa obje šake, ali dominantna šaka često ima izraženije simptome.

Metode liječenja

Za ublažavanje početnih simptoma obično se koriste lijekovi, najčešće nesteroidni antireumatici (voltaren, ibuprofen, aspirin), a ako nema poboljšanja, liječnik može propisati i liječenje steroidima i to tipično injekcijom direktno u karpalni kanal.
Osim lijekova, sindrom karpalnog kanala osobito u ranoj fazi, može se donekle uspješno tretirati imobilizacijom ručnog zgloba, što ponekad pacijentima donosi olakšanje noću.
Fizioterapija je česta metoda liječenja, a koristi kako bi se smirili simptomi te poboljšala rastezljivost tetiva i fleksibilnost šake.
U slučaju pojave sindroma, potrebno je uvesti promjene u načinu rada ili rekreacije, kako bi se zglob manje izlagao ponavljajućim i opterećujućim položajima. Na primjer, ako puno radite za kompjuterom, svakako nabavite ergonomskog miša i uvedite redovite pauze u kojima ćete ruci omogućiti rastezanje i odmor.
Ipak, u poodmakloj fazi ili u slučaju kad konzervativne metode liječenja ne pomažu, liječnik može propisati hirurški zahvat koji će stvoriti više prostora u karpalnom kanalu i time mehanički ukloniti pritisak ne živac.

Savjeti za ublažavanje sindroma

1. Izvodite vježbe za šake i ručne zglobove
Nakon što vam je dijagnosticiran ovaj bolni sindrom, barem dvije-tri sedmice odmarajte ruke i nemojte izvoditi pokrete koji su vas i doveli do tog stanja. Nakon dvije sedmice počnite izvoditi vježbe za zglobove i dlanove.

Primjeri vježbi:
Polako ispružite dlan i prste te istegnite zglobove dok ne izbrojite do 5, zatim opet stisnite dlan u šaku dok ne izbrojite do pet. Dok držite stisnutu šaku, brojite do pet, a zatim opet otvorite dlan. Ponovite ovu vježbu nekoliko puta na dan.
Također, možete spojiti vrhove prstiju tako da su vam dlanovi okrenuti prema dole pa približavati prste jedne drugima

2. Uzimajte laneno ulje
Svaki dan uzmite po 1 kašiku lanenog ulja, koje je bogato omega-3 masnim kiselinama i ima protuupalno dejstvo. Nakon dvije sedmice trebali biste osjetiti olakšanje. Za bolju apsorpciju dodajte ga nekom jelu, naprimjer salati ili ga umiješajte u sok od narandže.

3. Koristite eterična ulja
Eterična ulja čempresa, smilja, metvice i tamjana djelovat će protuupalno i smanjiti natečenost i osjećaj bola. Možete koristiti jedno od ovih ulja ili mješavinu. Tri-četiri kapi mješavine ovih ulja pomiješajte s malo kokosovog ulja pa utrljajte u bolno i natečeno područje na dlanu. Nanesite na kožu nekoliko puta dnevno.
Možete koristiti i kantarionovo ulje, koje također djeluje protuupalno.

3. Stavljajte hladne obloge
Kako biste ublažili bolove i upalu, vrećicu s ledom stavite na bolno područje dlana i zamotajte peškirom. Ostavite da djeluje 15-ak minuta. Postupak ponovite dvaput ili više puta dnevno.

4. Koristite toplu kupku
Topla ili vruća kupka pomaže kod sindroma karpalnog kanala tako što opušta mišiće. Svake večeri prije spavanja potopite dlanove i zapešća u toplu ili vruću kupku na 15-ak minuta.

5. Nosite steznike
Steznik za ručni zglob će smanjiti pritisak i kompresiju na medijalni živac.

Kako spriječiti karpalni sindrom?

Istežite i rotirajte šake i zglobove kako biste opustili pritisak uzrokovan ponavljajućim pokretima (izvodite i vježbe za istezanje vrata i ramena).
Nemojte prečvrsto hvatati predmete s kojima radite, npr., ako koristite miš, nemojte ga snažno pritiskati.
Prakticirajte pravilnu tjelesnu posturu: dok sjedite, pazite da su vam stopala čvrsto na podu, otvorite prsni koš i ramena, izdužite vrat i ne približavajte glavu ekranu. Pazite da vam ekran bude u visini očiju.
Jedite hranu s protuupalnim svojstvima, kao što su đumbir, kurkuma i ananas. Ishranu obogatite svježim voćem i povrćem bogatim kalijem i magnezijem, zatim orašidima, lanenim i chia sjemenkama te namirnicama koje sadrže vitamin B, poput graha i zelenog lisnatog povrća.
Vježbajte jogu – to će dodatno ojačati vaše ruke i zglobove pa ćete čak i uprkos višesatnom radu na kompjuteru biti sigurni od sindroma karpalnog kanala.

Možda vas zanima

spot_img
spot_img