Tuesday, October 8, 2024

One dolaze: Ajna Jusić

Kad pričamo o promjenama, nekako uvijek mislimo na promjene u društvu, ali važno je znati da mijenjanjem sebe mijenjamo i svijet oko sebe. Nađa Zubčević, Ira Adilagić, Dajana Mirković, Azra Numanović, Ajna Jusić, Nataša Crnković i Lana Pudar su na vlastitim primjerima pokazale kako se može napraviti korak naprijed – osigurati bolji život, zdraviji okoliš, svijet bez predrasuda i diskriminacije u kojem ima mjesta za sve. Neke od ovih mladih žena su se već našle u žiži javnosti i to u sklopu kampanje #GenderFriday, tokom koje je Evropska unija u Bosni i Hercegovini predstavila inspirativne priče o hrabrim i uspješnim ženama širom zemlje. Putem društvenih medija, poduzetnice, aktivistice, stručnjakinje, zdravstvene radnice i sportistkinje podijelile su priče o svom uspjehu te vlastitim primjerom, nadamo se, inspirisale i druge da se odvaže i svoje ideje pretvore u stvarnost.

Napisala Mersiha Drinjaković
Snimio Nikola Blagojević/Spektroom

Zbog diskriminacije koju prolaze djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja, Udruženje “Zaboravljena djeca rata” uputilo je inicijativu “Ime jednog roditelja” svim lokalnim zajednicama u FBiH. Sarajevska Općina Stari Grad prva je koja je reagirala na ovu sad već dvogodišnju inicijativu, pa su od kraja maja ove godine svi obrasci i formulari ove općine prilagođeni tako da se od korisnika više neće zahtijevati ime oca, nego ime jednog roditelja. Ajna Jusić, 27-godišnja predsjednica udruženja koje je pokrenulo inicijativu, nada se da će i ostale lokalne zajednice slijediti ovaj primjer. “Često se susrećem sa predrasudama jer na svakom dokumentu mi traže ime oca, i ja svaki put kažem ne znam i pitam možete li napisati ime majke. Uvijek moram pisati molbu da bi na nekom mom dokumentu pisalo Ajna (Sabina) Jusić, a ne Ajna (/) Jusić.”

Ajna je rođena u septembru 1993. u sigurnoj kući “Medica” u Zenici, i prva je registrovana beba rođena kao plod silovanja tokom rata u BiH. Njena majka je tada imala 22 godine. “Moja majka je heroina, i sve što jesam i sve što radim i svaku vrijednost koju imam, imam zahvaljujući njoj i njenoj snazi, njenoj čistoći, njenoj ljepoti, njenom postojanju.”
Ajna želi najnormalnije stvari za sebe, kao i za druge: jednak pristup svim ljudskim bićima. Sigurna je i odlučna u tome da napravi promjene koje će nečiji svijet učiniti ljepšim. “Nije samo BiH preživjela rat, niti je to samo moja majka; to se dešava svugdje u svijetu i smatram svojom misijom ovaj svijet učiniti boljim mjestom za sve žene koje su preživjele, za svu djecu koja se rode kao posljedica ratnih dešavanja.”
Ajna je učinila vidljivom djecu u BiH koja su rođena kao posljedica seksualnog nasilja u ratu. Njezine su riječi pažljivo slušali i predstavnici UN-a u New Yorku 25. novembra 2019: “Ja sam Ajna Jusić, žena, kćerka, aktivistkinja, borkinja za ljudska prava. Mlada osoba koja vjeruje u ravnopravno društvo i koja se bori da izbriše etikete sistematski nametnute i one društveno stvorene. Imam 26 godina, i spremna sam da uložim još tri puta po 26, ako ne i više, u borbu koja će donijeti pozitivniju, ravnopravniju budućnost za svu djecu rođenu zbog rata.”

Gracija 412, juli 2021.

Možda vas zanima

spot_img
spot_img