Veliki problem u ljetnom periodu predstavljaju ubodi i ugrizi insekata i kukaca te ugrizi nekih životinja. U našim krajevima ne postoji puno otrovnih insekata i kukaca, te oni uglavnom izazivaju lokalnu reakciju na koži koja se vrlo brzo povlači. No, vrlo osjetljivi ljudi mogu imati vrlo ozbiljne tegobe. Kod takvih osoba je dovoljan jedan ubod naoko bezazlenog kukca ili insekta da se razvije vrlo dramatična alergijska reakcija sa vrlo ozbiljnim posljedicama.
Postoje otrovni i neotrovni insekti i kukci i pobrojat ćemo ih da biste se upoznali sa opasnostima koje oni mogi izazvati. Neotrovni insekti su na ovom podneblju brojniji i oni se uglavnom hrane krvlju ljudi i životinja. Tu spadaju buhe, neke muhe, komarci, uši, neugodni krpelji. Oni ne uzrokuju ozbiljnije posljedice, izuzev lokalne reakcije crvenila na koži, urtikarije, laganog otoka, te pokatkad vrlo neugodnog svrbeža. Mjesto uboda je najbolje dezinficirati alkoholom ili nekim dezinficijensom, te premazati nekom antialergijskom kremom. Poželjno je na ubodeno mjesto stavljati hladne obloge da bi se spriječilo širenje otoka, te ublažio svrbež.
U ovu grupu insekata ubrajaju se i komarci koji prenose malariju, te CC muhe, koje izazivaju bolest spavanja. Sreća je što ovih insekata nema kod nas, ali osobe koje putuju u tropske krajeve, posebno u slabo razvijene afričke zemlje, trebaju biti svjesne opasnosti od ovih insekata, pa se adekvatno i pripremiti. Sve potrebne upute o vakcinaciji protiv malarije ćete dobiti kod svog nadležnog ljekara.
Šumski krpelj – najopasniji
Najopasniji insekt, koji je stanovnik naših šuma, jeste tzv. šumski krpelj, koji u nekim slučajevima može biti prenosilac borelioznog meningoencefalitisa, tzv. krpeljnog meningitisa, protiv kojeg postoji adekvatno cjepivo. Obični šumski krpelj predstavlja nametnika s kojima smo gotovo svi u djetinjstvu imali bliske susrete, posebice nakon igara i šetnje šumom i na izletima. Zato se poslije izleta u šumu potrebno odmah istuširati toplom vodom po dolasku kući, jer krpelju treba nekoliko sati da se svojim “kandžicama” duboko ugnijezdi u koži. Nakon tuširanja nožice treba što prije odstraniti uz pomoć pincete okrećući je u suprotnom smjeru od kazaljke na satu. Nakon toga, mjesto uboda premažite alkoholom i obavezno maslinovim ili nekim drugim uljem, što će omogućiti potpuno uklanjanje preostalih nožica krpelja, odnosno njegovog zadka. Nakon uklanjanja krpelja, na mjestu uboda ćete imati mali otok i ranicu, koja se naknadno može inficirati i zagnojiti, pa ju je potrebno ponovno dezinficirati, premazati antibakterijskom kremom ili posuti Bivacin praškom, te je prekriti gazom i flasterom.
Otrovni insekti
Ovo je grupacija insekata, buba i kukaca koje, nakon što ugrizu potencijalnu žrtvu, izlučuju otrov, koji predstavlja njihov odbrambeni mehanizam. U našim krajevima nema mnogo takvih insekata, no treba se upoznati i sa malim brojem onih koji mogu izazvati vrlo ozbiljne posljedice, a ponekad dovesti i do smrti.
Pčele, ose, stršljenovi, bumbari, mravi, te neki tvrdokrilci vrlo često nam ljeti pokvare uživanje na plaži, jezerima, izletima… Pčele i bumbari napadaju kada su uznemireni i to tako što ubodu svojim oštrim žaokama koje su ispunjene otrovom. Njihov je otrov najjači u proljeće i tada su i najagresivniji. Nakon uboda je nužno što prije ukloniti žaoku, te dezinficirati ubodeno mjesto. Treba znati da se alergijske reakcije mogu javiti i kod onih osoba koje su nekoliko puta pretrpjeli ubode pčele i bumbara, kao što je čest slučaj sa pčelarima.
Mjesto uboda je najbolje dezinficirati alkoholom ili nekim dezinficijensom, te premazati nekom antialergijskom kremom. Poželjno je na ubodeno mjesto stavljati hladne obloge da bi se spriječilo širenje otoka, te ublažio svrbež
Ose i stršljeni, pak, najviše napadaju krajem ljeta i ujesen, te za razliku od pčela imaju glatku žaoku, koja ne ostaje u koži, i jednu osobu mogu ubosti nekoliko puta, a njihov je otrov dosta hemijski aktivniji i time opasniji. Stoga se ose i stršljeni i smatraju opasnijima po zdravlje od pčela i bumbara.
Ubodi ose i stršljena mogu izazvati vrlo burne reakcije i kod osoba koje nisu na njih alergične. Ubodeno mjesto treba dezinficirati alkoholom ili nekim dezinficijensom, premazati ranicu nekom antialergijskom kremom te povremeno stavljati hladne obloge.
Alergijske reakcije kod ovih uboda su slabo izražene kod normalnih ljudi, a kod onih osjetljivijih i alergičnih, prvo se javlja urtikarija na mjestu uboda, zatim otok, mučnina i povraćanje, proliv te glavobolja i vrtoglavica. U težim slučajevima dolazi do otežanog disanja i gutanja te znaci smušenosti i uznemirenosti. Potom slijede kolaps, pad krvnog pritiska, gubitak svijesti, cijanidna boja kože, te može doći do zastoja disanja i rada srca, i konačno fatalnog ishoda – smrti.
Postoji stari narodni recept po kojem mjesto uboda insekata i kukaca treba protrljati svježim peršunom, jer ulje peršuna ublažava bol i svrbež. Ovdje treba spomenuti i pauke i škorpione, jer se s njima često susrećemo boraveći na moru. Takozvani domaći pauci nisu opasni, no onaj koji nam zadaje najviše muka je crna udovica, najotrovniji pauk naših krajeva. Njegovo stanište nije samo morska obala, već ga ima i u Hercegovini i Posavini, pa treba biti vrlo oprezan pri izletima i šetnjama šumom, livadama i kamenjarom.
Crna udovica sadrži vrlo intenzivan neurotoksin, koji može izazvati i smrt. Bolovi na mjestu uboda su vrlo jaki, a potom se javljaju grčevi uzrokovani neurotoksinom, koji napada isprva glatku muskulaturu, potom se javlja povišena temperatura, te na koncu zastoj u disanju i radu srca, te smrt. Ovo nije scenarij nekog horor filma, nego, nažalost, vrlo česta slika u južnim krajevima. Danas postoje vrlo uspješni protuotrovi, koji vrlo brzo i efikasno neutraliziraju neurotoksin crne udovice.
Škorpioni također mogu predstavljati veliku prijetnju. U našim krajevima su obično bezopasni, a oni mediteranski uzrokuju tegobe slične onim nakon uboda pčele, a postoje i one rijetke vrste koje vrlo brzo nakon uboda mogu usmrtiti unesrećenog.
Ne smijemo zaboraviti ni vrlo opasne zmije, kojih postajemo svjesni najčešće u ljetnjim mjesecima, kad više boravimo u prirodi, na rijekama i jezerima. Prva pomoć kod ugriza svih otrovnih životinja je slična onoj kod ugriza zmija. Podveže se mjesto iznad uboda, pokuša se sisaljkom isisati otrov, stavljaju se hladne obloge i što brže se transportira u najbližu stanicu hitne pomoći. Zapamtite da takvim bolesnicima, posebice onim vrlo osjetljivim, minute mogu odlučivati o životu.
Kako se zaštititi?
Ukoliko znate da ste osjetljivi na ubode insekata i ugrize nekih životinja, nastojte izbjegavati kontakt s njima. Postoje vrlo uspješna zaštitna sredstva kojima se možete odbraniti od nasrtaja otrovnih i neotrovnih insekata. Oni, naravno, neće djelovati pri napadu pčela, osa i stršljenova, no danas se proizvode i neka sredstva sa vrlo intenzivnim mirisom koji može otjerati i takve insekte koji napadaju u samoodbrani.
Na moru, pogotovo za bebe i malu djecu, treba koristiti zaštitne mreže za spavanje, ili neki od losiona. Vrlo uspješni u zaštiti od neželjenih nametnika mogu biti i mirišljavi dimni štapići. Na prozorima držite zaštitne mreže, a također nosite i prikladnu i laganu odjeću kad ste u prirodi ili na moru. Sve su ovo zaštitne mjere koje mogu spriječiti neželjene posljedice i omogućiti vam ugodan i lagodan boravak u prirodi u ovim toplim ljetnim mjesecima.