Latest Posts

Kako stati na kraj žudnji za hranom

Često se kaže da tijelo traži sastojke koji nam nedostaju u organizmu, ali to je rijetko točno. Želju za hamburgerom ne možete opravdati nedostatkom željeza jer biste u isto vrijeme trebali željeti i jetricu, grah, kupine, rajčicu (također dobri izvori željeza). Ipak, ako ste zdravi i nemate višak kilograma, a osjećate intenzivnu želju za određenom hranom, udovoljite si jer žudnja vjerojatno ima smisla (primjerice, banane želimo kad nam nedostaje elektrolita).

Dr. Elizabeth Somer u knjizi ‘Hrana i raspoloženje’ (Food and Mood) objašnjava da žudnja za hranom uglavnom ima hormonalnu i psihološku pozadinu. Žudnja za ugljikohidratima ima veze sa serotoninom, prirodnim hormonom koji utječe na raspoloženje, ali i regulira unos ugljikohidrata. Prilikom niskog nivoa serotonina osjećamo se deprimirano, iritirano, napeto, loše smo raspoloženi… i tada nam mozak javlja da pojedemo nešto što sadrži jednostavne ugljikohidrate – za brzim rješenjima posežemo jer se brzo želimo oraspoložiti. Hrana koja sadrži jednostavne ugljikohidrate poput krafni, pereca i ostalih pekarskih proizvoda najčešće predstavlja ‘prazne kalorije’ (hrana bogata ugljikohidratima i mastima koje nas debljaju, a siromašna visokovrijednim nutrijentima).

Žudnja je poput ovisnosti, s njom teško boriti pa ako već ne možete izdržati, jedite mudro, npr. umjesto krafne izaberite nešto od integralnog brašna (perec s kojeg ste maknuli kristale soli, slatko pecivo s grožđicama, keks sa suhim voćem, slani ili slatki kreker…). I među integralnim proizvodima ima vrlo ukusnih, a podići će razinu serotonina i umiriti vas.

- Advertisement -

Znanost je objasnila i zašto žudimo za hranom bogatom šećerom i mastima, posebno za čokoladom – to ima veze s lučenjem endorfina, prirodne tvari koja proizvodi osjećaj euforije (nalik je morfiju). Istraživanja su pokazala da je već slatki okus komadića čokolade na jeziku dovoljan za oslobađanje endorfina i umirujući efekt.

Neuropeptid Y (NPY) još je jedna kemikalija koja se povezuje sa žudnjom: NPY sudjeluje u regulaciji zaliha ugljikohidrata pa se pojačano luči ujutro da bi naše tijelo dobilo signal za brzu nadoknadu ugljikohidrata koje smo izgubili tijekom noći. To znači da ćemo opet poželjeti palačinke, vafle, tost. S druge strane, tijekom dana zbog različitih aktivnosti gubimo energiju, a s regulacijom zaliha energije povezana je neurokemikalija galanin. Kako dan prolazi, galanin se luči u većim količinama i potiče nas na konzumaciju visokoenergetske hrane poput masnog umaka s vrhnjem ili kakve kremaste slastice.

Galanin raste i kad su visoke razine estrogena uzrokovane topljenjem tjelesnih masti radi opskrbe energijom – zato je galanin visok u slučaju rigoroznih redukcijskih dijeta. Primjerice, štakori koje stavimo na dijetu i zatim im dozvolimo jesti biraju masnu hranu (prosječan unos kalorija iz masti povećavaju sa 35 na čak 60 posto). Stres je moćan okidač napadaja želje za hranom – sve od dosade do anksioznosti može biti okidač, jer hormoni stresa ujedno dižu razine neuropeptida Y i galanina.

Latest Posts

Don't Miss