Masnoća ima sjajan ukus, drži nas na životu i daje osjećaj da smo siti. Obrano mlijeko, jogurt s manje masnoće ili niskokalorične zamjene za sir nemaju sposobnost da zadovolje apetit. Ukratko: ne jedete li dovoljno masnoća, nećete se osjećati sito, a ako ste stalno gladni, nastavit ćete jesti i sve se više debljati.
Zvuči jednostavno, zar ne? Evo, zašto je dvije trećine nacije debelo, iako svi žele biti vitki, objašnjava Mail Online.
Prva greška leži u tome što nas pokušaji da jedemo manje dovode do toga da jedemo loše. Otkako su naučnici procijenili kalorijske vrijednosti komponenti hrane, znamo da ugljikohidrati i proteini pružaju oko četiri kalorije po gramu, dok masti daju oko devet kalorija. Tako je masnoća postala najveći negativac jer bismo svi htjeli puno hrane i malo kalorija.
Svaka osoba koja je stalno na dijeti brojat će kalorije, ali oni uspješni će se držati konzumiranja zdravih masti i koncentrirati se na kontrolu ugljikohidrata. Takav nam pristup omogućuje da jedemo pravu hranu – stvari za koje su naša tijela evoluirala da bi ih konzumirala. Naša je planeta osigurala sve potrebne hranjive tvari u prirodnoj hrani oko nas: izbjegavate li jaja zbog prerađenih žitarica za doručak ili odrezak zamjenjujete sendvičem punim aditiva, te kalorije neće puno koristiti vašem zdravlju. Ne čudi stoga studija provedena među 11.000 male djece koja je utvrdila da će dvogodišnjaci koji piju punomasno mlijeko manje vjerojatno biti debeli ili pretili s četiri godine u odnosu na svoje vršnjake koji piju obrano mlijeko.
Zaključuje se da razlog leži u jednostavnoj činjenici da se djeca koja piju punomasno duže osjećaju siti, pa jedu manje drugih namirnica, iz tog mlijeka dobivaju hranjive tvari koje su im potrebne, pa ne traže drugi hranu da bi popunili nutritivnu prazninu.
Punomasni mliječni proizvodi važan su izvor vitamina topivih u mastima A, D, E i K, mlijeko je veliki izvor kalcija i fosfora, minerala koji s vitaminom D održavaju zdravlje kostiju.
Pojam topivi u masnoći znači da ovi vitamini moraju biti dostavljeni u ili s mastima kako bi te hranjive tvari bile dostupne organizmu. To je razlog zašto priroda pametno vitamine topive u masti stavlja u hranu koja sadrži masnoće. Istovremeno, čovjek uklanja masnoće kako bi stvorio obrano mlijeko i tako glupo uklonio mehanizam isporuke hranjivih tvari.
U današnje vrijeme unosimo male količine vitamina D koji je tako bitan za naše zdravlje. Zdravstveni radnici čak primjećuju povratak rahitisa kod djece u 21. vijeku, zahvaljujući našoj ludosti da demoniziramo masnoće, holesterol i sunce – tri najvažnije stvari koje naše tijelo treba da bi imalo vitamin D.
Uklanjanje masnoća u mliječnim proizvodima je samo po sebi dovoljno loše. Ponekad to rade sami proizvođači i tako dobivamo obrano mlijeko, a ponekad čine još goru stvar – uklanjaju hranjive masnoće, a izgubljeni ukus nadoknađuju šećerom. Jogurti su najveće žrtve ovakve prakse: low fat jogurti zapravo su kalorična bomba.
Od svih zabluda o hrani koji danas postoje, najviše je ljudima naštetio mit da vas masnoće čine masnima. Danas jedemo više ugljikohidrata i manje masnoća, a rezultat je porazan – sve smo deblji i manje zdravi.
Kad bismo se vratili na pravu hranu – punomasno mlijeko, meso i dva komada povrća kako su se hranile generacije prije nas, možda bismo bili vitkiji u struku.
Jedite, dakle, pravu hranu. To znači prave mliječne proizvode: ne onaj topljeni sir koji izgleda kao plastika nego masni, bogati brie.
Ne treba vam ona zaslađena i umjetno obojena stvar u lončiću koja se prodaje pod nazivom low fat jogurt, nego običan, prirodni jogurt bogat hranjivim tvarima u kojem kašika, kad je zabodete u lončić, stoji uspravno.