Wednesday, May 22, 2024

Ikone: Walt Disney

Američki animator i autor crtanih filmova, producent, reditelj, scenograf, osnivač Disneylanda i jedan od najvećih umjetnika prošlog vijeka iz svijeta zabave, rekao je: “Nadam se da nećemo zaboraviti jednu stvar: sve je počelo od jednog miša”

ZALEĐEN U AZOTU Sedam Emmyja i 43 Oscara, skoro hiljadu različitih nagrada, počasni doktorati Harvarda, Yalea i UCLA-e, francuska Legija časti, predsjednička Medalja slobode, brazilski Orden južnog krsta, tajlandski Orden krune, meksički Orden astečkog orla… Nije doživio da čuje kako je njegova Snjeguljica i sedam patuljaka iz 1937. godine najgledaniji film u 20. vijeku. Prvi je čovjek koji, prema nekim tvrdnjama, biološki nikada nije umro, jer je njegovo tijelo hibernirano uz pomoć tečnog azota. Vjerovao je da će nauka jednom pobijediti njegovu bolest, te će ga moći oživjeti i izliječiti. Takva ideja je, daleke 1966. godine, mogla samo njemu pasti na pamet.

D’ISIGNY Walter Elias Disney rođen je 5. decembra 1901. u Chicagu, Ilinois, kao četvrto od petero djece Flore Call i Eliasa Disneya. Njihovo prezime nastalo je anglizacijom prezimena D’Isigny, najvjerovatnije skraćenice od naziva Isigny-sur-Mer, francuskog lokaliteta Normandije. Porodica 1906. godine seli u Missouri, blizu strica Roberta Disneya, gdje u mjestu Marceline za 3.000 dolara kupuje farmu. Walt je kao osmogodišnjak krenuo u osnovnu školu kako bi je pohađao zajedno s dvije godine mlađom sestrom Ruth. Farma je prodata tri godine kasnije, nakon što se otac razbolio, te je porodica živjela u iznajmljenom stanu do 1910., kada sele u Kansas City. S bratom Royem je radio kao dostavljač novina, kako bi doprinio kućnom budžetu. Nešto kasnije u vozovima je prodavao slatkiše, piće i novine, te je tada otkrio i strast prema parnim lokomotivama. Nakon završetka srednje škole u Bentonu 1917., upisuje Chicago Art Institute.

VOLONTER Kada je 1917. godine rat zahvatio Evropu, Elias je odlučio kupiti fabriku želea u Chicagu. Walt je jedno vrijeme ostao u Kansas Cityju, gdje mu je posao prodavača u vozovima omogućio da mnogo putuje. Kada se pridružio porodici, počeo je raditi ilustracije za školske novine The Voices. Navečer je odlazio u kino i, gledajući filmske žurnale, iznenada odlučio otići u rat. Napušta školu, prijavljuje se kao volonter i postaje vozač hitne pomoći, nakon što je uz pomoć prijatelja promijenio datum rođenja u pasošu. Do 1919. godine bio je član američkog Crvenog krsta u Francuskoj.

POSUĐENA KAMERA Po završetku Prvog svjetskog rata, Walt se vraća u Ameriku i počinje tražiti posao. Oduvijek je želio praviti filmove, čak se kandidirao za Chaplinovog pomoćnika. Počeo je u reklamnoj agenciji Pesman-Rubin Commercial Art Studio, gdje je radio na sedmičnom izdanju Newman Theatrea za 50 dolara mjesečno. Tokom ovog prvog radnog iskustva upoznaje talentiranog animatora, vršnjaka Ubbea Iwerksa, te 1920. zajedno osnivaju udruženje Iwerks-Disney Commercial Artists. Kada su se susreli s problemima, kontaktira ih udruženje reklamnih filmova Kansas City Film Ad Company, koje svoje animacije šalje lokalnim kinima. Kako se radilo o jednostavnim animacijama izrezanim na papiru, Walt počinje eksperimentirati u jednoj garaži, posudivši staru filmsku kameru. Animacijama u reklamne svrhe nije bio zadovoljan, te u slobodno vrijeme počinje snimati filmove koje prodaje Newman Theater Company, nazvane Newman Laugh-O-Grams. Iako su trajali jedan minut, nailaze na prihvatanje publike.

DISNEYLAND “Oduvijek sam nastojao osmisliti neko mjesto na koje bih mogao odvesti kćerke subotom i nedjeljom popodne, ali takvo da se i sam mogu zabaviti”

PUT U HOLLYWOOD Godine 1922. Disney osniva studio Laugh-O-Grams, Inc., koji snima animirane kratkometražne filmove inspirirane poznatim bajkama i pričama za djecu. Među zaposlenim su Ub Iwerks, Hugh Harman, Rudolph Ising, Carmen Maxwell i Friz Freleng. Filmovi su dobro prihvaćeni, ali troškovi su veći od novca kojim raspolažu. Nakon izrade filma Alisa u Zemlji čuda, posljednjeg realiziranog tehnikom live action, studio objavljuje stečaj i Waltov brat Roy Oliver poziva ga u Hollywood. Skupivši novac za voznu kartu u jednom pravcu, Walt kreće u Kaliforniju, noseći upravo kompletiranu Alisu. Priča se da je krenuo s 40 dolara u džepu, uz obećanje saradnicima da će im pomoći da dođu za njim. Walt počinje raditi zajedno s bratom, te u garaži njihovog strica Roberta nastaje Disney Brothers Studio. Sklapaju ugovor s Margaret Winkler, djevojkom Charlesa Mintza i distributoricom prava za New York. Godine 1923. Disney s njima potpisuje ugovor za realiziranje 12 filmova, pridružuje im se i Ub Iwerks. Tri godine kasnije, Disney Brothers mijenja ime u Walt Disney Studio, a 1928. postaju Walt Disney Productions.

ROĐENJE MICKEYA MOUSEA Prema legendi, putujući vozom od New Yorka do Los Angelesa, Walt je nacrtao lik po imenu Oswald. Nije imao uši i bio je jednostavan. Kasnije mu je olovkom dodao okrugle uši, tanak rep i kreirao lik sličan mišu: Mortimer Mouse. Lillian Disney mu je promijenila ime u Mickey jer joj je zvučalo ljepše i debitirao je u kratkometražnom filmu Plane Crazy, koji je, kao i svi prethodni, bio nijemi film. Ne uspijevši pronaći distributera za Plane Crazy niti za njegov nastavak The Gallopin’ Gaucho, Walt je shvatio da im nešto nedostaje. Kako je prethodne, 1927. godine, Warner Bros izdao revolucionarni prvi zvučni film The Jazz Singer, odlučio je kreirati crtani film s Mickeyem sa zvukom, pod nazivom Steamboat Willie. Prikazan je 28. novembra 1928., u njujorškom Colony Theateru: bio je to prvi animirani film sa sinhroniziranim zvukom. Ovaj datum nije samo Mickeyev rođendan, i Minnie Mouse i Bootleg Pete rođeni su istog dana. Steamboat Willie postigao je enorman uspjeh, a sam Walt je sve do 1947. posuđivao glas svom omiljenom mišu. Godine 1932. Mickey Mouse postaje najpoznatiji animirani lik, te mnogi konkurentski studiji, kao Van Beuren i Screen Gems, kreiraju njegove klonove pokušavajući iskoristiti Disneyev uspjeh.

PRVI OSKARI Godine 1931. Mickey Mouse pojavljuje se u dvanaest filmova, među kojima je Moose Hunt, gdje Pluton usvaja konačno ime. Narednih godina pojavljuju se novi likovi koji su sve do danas ostali dragi i zanimljivi i djeci i odraslima: Paja Patak, Tri praseta, Bambi… Prelaskom iz Columbije u United Artist 1932. godine, Walt započinje s najnovijim tehnicolor procesom, koji omogućava korištenje čitavog spektra boja. Prvi animirani film u boji je Flowers and Trees, koji 1932. dobiva prvog Oscara kao najbolji kratkometražni animirani film. Iste godine Walt dobiva još jednog počasnog Oscara za animaciju Mickeya Mousea.

SPORT I KĆERKE Od 1930. godine neprestano rastu kinematografski i komercijalni uspjesi Walta Disneya. Neprestana potreba za praćenjem novih tehnika ne dopušta mu da predahne, a zarada nije bila zadovoljavajuća. Pada u depresiju 1931., te, na preporuku ljekara, sa suprugom odlazi na dugi odmor. Vratio se svjež i odmoran nakon posjete Washingtonu i krstarenja Karibima, te počinje jahati i igrati golf. Nedugo zatim nagovara saradnike da počnu igrati bejzbol, a neki su od njih dijelili i Waltovu ljubav prema polu. Iako je bio slavan kao i njegov najslavniji miš na svijetu, o Waltovom privatnom životu nije se mnogo znalo. Od 1925. godine bio je u braku s Lillian Bounds, jednom od uposlenica njegovog prvog studija. Jedna od Waltovih najvećih želja bila je da ima dijete, po mogućnosti sina. Lillian je, međutim, rodila samo jednu kćerku, Diane Marie, 1933., a 1936. usvajaju djevojčicu Sharon May.

PRIVREMENI ODLAZAK Prvi je čovjek koji, prema nekim tvrdnjama, biološki nikada nije umro: prema vlastitoj želji, njegovo tijelo je hibernirano uz pomoć tečnog azota

SNJEGULJICA Iako su se kratkometražni animirani filmovi pravili nevjerovatnom brzinom, zarada je bila minimalna. Walt je odlučio snimiti dugometražni film, nakon jedne večeri 1934., kada je sa svojim animatorima pogledao nijemi film koji je gledao još kao dijete: Snjeguljica s Marguerite Clark. Prvi eksperimenti ticali su se realistične animacije ljudi, animacije izvrsnih likova, specijalnih efekata, korištenja specijalnih procesa animacije. Tako je nastao The Old Mill, prvi film realiziran posebnom filmskom kamerom Billa Garityja, Disneyevog tehničara, koja je stvarala poseban osjećaj dubine u crtanim filmovima. Ista ekipa radila je i na Snjeguljici, čiju realizaciju konkurencija naziva “Disneyevom ludosti” i sigurna je u neuspjeh. No, Snjeguljica i sedam patuljaka prikazan je 21. decembra 1937. u holivudskom Carthay Circle Theateru, a oduševljena publika pozdravila ga je frenetičnim aplauzom. Za godinu dana zaradio je osam miliona dolara (što danas iznosi više 90 miliona dolara), a njegov uspjeh omogućio je Waltu da izgradi Burbank, novi kompleks u stilu univerzitetskog kampusa za Walt Disney Studios.

ODLAZAK Posljednje godine života Walt je posvetio fondaciji California Institute of the Arts (CalArts), nastaloj 1961., zahvaljujući spajanju Los Angeles Conservatory of Music i Chouinard Art Institute. Nakon Waltove smrti četvrtina njegovih dobara ostala je CalArtsu za izgradnju novih zdanja kampusa. Walt je, sem toga, poklonio 154.000 m² ranča Golden Oak, Valencia, za izgradnju škole. Tako je CalArts 1971. preselio u Valenciju.

Krajem 1966., Waltu, strastvenom pušaču, ustanovljeno je zloćudno oboljenje pluća, te je operiran i pušten kući. Nakon nekoliko sedmica posjetio je saradnike kako bi se pozdravio i vratio u bolnicu. U ranim jutarnjim satima 15. decembra 1966., u bolnici Burbank na periferiji Los Angelesa, zamrznuto je tijelo najpoznatijeg čovjeka na svijetu. Postoje i informacije da je njegovo tijelo kremirano i urna položena u porodičnu grobnicu Forest Lawn Memorial Parka u Glendalu, Kalifornija. Nakon muževe smrti, Lillian Disney je mnogo vremena posvetila CalArtsu i organiziranju na stotine dešavanja, kako bi prikupila novac za univerzitetske fondove, te ispunila njegovu posljednju želju i finansirala Walt Disney Symphony Hall u Los Angelesu. Poslije Lillianine smrti, 1997. godine, tradiciju su nastavili kćerka Diane s mužem Ronom, a danas je CalArts jedan od najvećih neovisnih univerziteta u Kaliforniji, najviše zahvaljujući doprinosu Disneyevih.

DISNEYLAND Prvi tematski park za zabavu zamišljen za cijelu porodicu, koji su mnogi nastojali kopirati, otvoren je 17. jula 1955. godine. Smješten je u Anaheimu, bivšoj plantaži narandži, na periferiji Los Angelesa. Iste godine, nekoliko mjeseci prije oficijelnog otvaranja, na televiziji se pojavio istoimeni program, koji je prikazivan sedmično i u kojem su predstavljani animirani filmovi. Upravo onako kako je kasnije park podijeljen, program je predstavljen u tematskim cjelinama koje su se zvale Adventureland, Frontierland, Fantasyland i Tomorrowland. Disneyev cilj bio je stvoriti park za zabavu: “Oduvijek sam nastojao osmisliti neko mjesto na koje bi mogao odvesti kćerke subotom i nedjeljom popodne, ali takvo na kojem bih se i sam mogao zabaviti,” rekao je 1960. govoreći o svom snu još iz 30-ih.

TAJNA USPJEHA Disneyeva tajna uspjeha leži u neodoljivoj privlačnosti njegovih priča, likova i načina prikazivanja. Uspio je stvoriti čitav jedan animirani svijet koji su svi voljeli, a o prihvatljivosti i značenjima njegovih likova mnogo se govorilo. Walt Disney je učinio nešto neobično u svom crtanom svijetu: ukinuo je čvrste porodične veze. Supružnika, roditelja i djece (osim u Bambiju), nema nigdje. Objasnio je to željom da likovima omogući veću slobodu u ponašanju i kretanju. Uspjelo mu je da izbjegne uplitanje crtanih likova u živote obožavatelja i omogući im da se identificiraju s crtanim likovima, a ne njihovim porodicama.

 Gracija 74, 8.2.2008.

 

Možda vas zanima

spot_img
spot_img