Thursday, May 23, 2024

FARUK HADŽIĆ: Slijedi li nam recesija?

Kako će se pandemija koronavirusa odraziti na ionako oslabljenu bh. ekonomiju, koji sektori će najviše biti pogođeni, te kakve mjere vlasti hitno trebaju poduzeti da ublaže udarac na privredu, tumači ekonomski analitičar Faruk Hadžić

Razgovarala Mersiha Drinjaković
Snimci Privatni album

Pandemija koronavirusa ostavlja ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju, a one se već počinju osjećati i u našoj zemlji. Ekonomski analitičar iz Sarajeva Faruk Hadžić bio nam je prva adresa za dobivanje informacije o predviđanjima za ovu godinu, u svjetlu pandemije. Bosanskohercegovačkoj ekonomiji su za ovu godinu stručnjaci svakako predviđali brojne izazove, i bez koronavirusa, jer je u prethodnoj godini došlo do usporavanja rasta kao i pada izvoza i industrijske proizvodnje.

Šta nam slijedi kao posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa?
– Naša ekonomija je još i prošle godine doživjela usporavanje, sa povećanim vanjskotrgovinskim deficitom i padom industrijske proizvodnje, što je bio alarm za dio struke da se stvari u ekonomskom smislu trebaju mijenjati. Međutim, tada kao i sada, u potpunosti je izostala reakcija vlasti. Sada smo u puno ozbiljnijoj situaciji, jer će se ova kriza itekako osjetiti i u BiH i u cijelom svijetu. Sve prognoze pokazuju da će ovo biti duboka i oštra kriza, ali niko ne može tačno procijeniti koliko će dugo trajati. Bojim se, zbog toga što nismo na vrijeme proveli ekonomske reforme, posljedice ćemo osjećati godinama.
Recesija, ekonomska kriza koja će najslabije ostaviti na koljenima?
– Sa ekonomskim reformama smo zakasnili četiri-pet godina. Sada smo u puno težoj situaciji jer nismo proveli suštinske reforme kako bismo imali brže stope ekonomskog rasta. Pored izostanka provedbe reformi, imali smo kontinuiranu političku nestabilnost, iseljavanje stanovništva, dolazak migranata i ogromna poreska opterećenja. Sada bi mnogi da se preko noći rade ekonomske reforme, ali to jednostavno neće biti moguće.
Šta vlasti konkretno trebaju preduzeti u smislu ublažavanja ekonomske krize?
– Ova kriza će pogoditi sektore poput turizma, ugostiteljstva, prijevoza, pa i prerađivačku industriju. Mnogi od poslovnih subjekata neće biti u prilici već od ovog mjeseca uplaćivati doprinose i poreze prema državi zbog velikog pada poslovne aktivnosti, i upravo bi tu država trebala intervenisati. Najbitnije je vratiti povjerenje i nadu građanima pravim mjerama, poput hitne pomoći i poreskih olakšica za privredu, formiranja kriznog fonda iz kojeg bi se finansirala isplata plata ugroženih sektora, pa i doprinosa. Bitno je u ovom trenutku uraditi hitne rebalanse budžeta, jer će doći i do pada poreskih prihoda, ali i promijeniti namjene pojedinih izdataka i prilagoditi ih vremenu krize.
Ima li sluha među predstavnicima izvršne vlasti – slušaju li struku, traže li savjet?
– Zaista vrlo slabo. Pretpostavljam da je to zbog toga što imaju svoje izabrane ekonomske savjetnike, pa njih pitaju za mišljenja ili savjet, tako da nemaju potrebe za vanjskim ekspertima.

Gracija 390, 20.3.2020.

Možda vas zanima

spot_img
spot_img