Charlie Chaplin: Najslavniji skitnica filmske umjetnosti

Polucilindar, par širokih hlača, uzak kaputić, ogromne cipele, štap i obavezni brčići – tako je nastala najslavnija filmska ličnost svih vremena, istovremeno najsmješnija i najmelanholičnija. Osmislio ju je, oživio i oplemenio genijalni Charlie Chaplin, čovjek koji je postao pravi glumački majstor i uzor mnogim kasnijim generacijama komičara, ali i svojevrstan zaštitni znak filmske umjetnosti

0
3

“Dan bez smijeha uzaludno je potrošen dan”, govorio je umjetnik koji je imao ogroman uticaj na transformiranje filmske umjetnosti, prvi glumac koji se pojavio na naslovnici Timesa, u julu 1925., kao i prvi koji je ostvario astronomsku zaradu, čak milion dolara, još daleke 1918. godine. Bez obzira na profesionalno suparništvo, Buster Keaton je u memoarima napisao da je Chaplin najveći komičar koji je ikada postojao i najveći režiser komedije. Uspjesi i razočarenja, trijumf i duboka gorčina, obilježili su život Charlesa Spencera Chaplina, rođenog u Londonu 16. aprila 1889. godine.

Roditelji, Hannah Harriet Hall i Charles Chaplin stariji, bili su zabavljači u varijeteu, te je maleni Charles odmalena pjevao. Otac, alkoholičar, napustio je porodicu prije nego je Charles navršio tri godine, te je Hannah brinula o njemu i četiri godine starijem Sydneyu, koje je navečer vodila sa sobom na nastupe. Tokom nastupa u pozorištu Kantina, u predgrađu Londona, čiju su publiku činili vojnici i problematične pijanice, jedne večeri su Hannah gađali raznim predmetima, povrijedili je i otjerali s pozornice. Dok je plakala i svađala se s menadžerom, petogodišnji Charles popeo se na binu i zapjevao tada poznatu pjesmu Jack Jones. Nakon što je majka doživjela nervni slom i smještena u bolnicu, dječaci su najprije smješteni u sirotište, a potom su zbog lošeg materijalnog stanja dvije godine proveli u školi za siročiće u Lambethu. Po izlasku iz škole živjeli su s ocem i njegovom ljubavnicom, do očeve smrti 1901. godine, a povremeno s majkom, kada bi joj se zdravstveno stanje poboljšalo. Braća su se u djetinjstvu držala zajedno i snalazila se na različite načine kako bi preživjeli, ne odričući se povremenih odlazaka u pozorište i dokazivanja na pozornici. Hannah je zbog ponovnih mentalnih problema, izazvanih depresijom zbog neimaštine, smještena u kliniku u Croydonu, na periferiji Londona, a zadnjih sedam godina života provela je Kaliforniji, u vili koju su joj djeca kupila, gdje je i umrla 1928. godine.

NASTANAK SKITNICE Zahvaljujući očevim poznanstvima, Charles je još kao devetogodišnjak postao član glumačke grupe Eight Lancashire Lads, da bi 1906. Postao član cirkuske trupe Freda Karnoa, s kojom je krenuo na američku turneju, naučivši se izražavati pantomimom. Glumačku družinu Karno su, pored ostalih, činili Charlesov brat Sydney i Arthur Stanley Jefferson, kasnije poznat kao Stan Laurel ili Stanlio. Po završetku turneje 1913. ostao je u Americi: filmski producent Mack Sennet angažirao ga je u komediji Making a Living, što je bio njegov prvi filmski poduhvat. Potpisao je i prvi ugovor s kinematografskom kućom Keystone, te je umjesto tri funte zarađivao 175 dolara sedmično. U Chaplinovom drugom filmu, Kid Auto Races at Venice, iz 1914., prvi put se pojavljuje lik Skitnice, o čemu je u autobiografiji napisao: “Nije mi se svidjela odjeća novinara iz prvog filma, ali nisam znao kako da se našminkam. Na putu do garderobe palo mi je na pamet da obučem vrećaste pantalone i obujem prevelike cipele, uzmem štap i polucilindar. Htio sam da sve bude u suprotnosti, široke hlače i uzak kaput, šeširić i velike cipele, ali kako nisam bio siguran želim li biti mlad ili star, dodao sam brčiće, pomislivši da će mi dodati godine. Nisam imao ideju kakav bi lik trebao biti, ali kada sam se obukao, šminka i odjeća su mi pomogle. Vremenom sam se počeo osjećati kao da sam takav rođen.”

KOMUNISTA U NEW YORKU Bježeći od moći i uticaja velikih filmskih distributera, Chaplin je osnovao kompaniju United Artists, s Mary Pickford, D.W. Griffithom i Douglasom Fairbanksom. Postao je neovisan i sve do početka pedesetih bio na čelu studija, a svi filmovi snimljeni pod imenom United Artists bili su dugometražni: Parižanka, Zlatna groznica, Cirkus. “Ušao sam u biznis zbog novca, a iz toga je izašla umjetnost. Ako su zbog toga ljudi razočarani, ne mogu im pomoći”, izjavio je jedne prilike. Legendarne filmove Svjetla velegrada i Moderna vremena snimio je nakon dolaska zvučnog filma, bili su nijemi, ali sa Chaplinovom muzikom i zvučnim efektima. Zvučni film postao je dominantan nakon pojave 1927., ali Chaplin ih nije htio odmah snimati jer je film smatrao prvenstveno pantomimičkom umjetnosti.

PRVI ZVUČNI FILM U Hollywoodu je kasnije snimio zvučne filmove koji su ušli u istoriju kinematografije: Veliki diktator, Gospodin Verdoux i Svjetla pozornice. Veliki diktator iz 1940. prvi je zvučni Chaplinov film, kontroverzan spoj satire i tragikomedije, svojevrstan prkos protiv nacizma i Adolfa Hitlera, koji su kritičari opisali kao hrabar čin, jer je snimljen i objavljen u Americi, neposredno pred njen ulazak u Drugi svjetski rat. Veliki diktator postao je veoma tražen film, stekao je ogroman ugled, imao je pet nominacija za Oscara, a na sajtu Imdb.com uvršten je na listu 250 najboljih filmova svih vremena. “Veliki diktator je Chaplinovo najozbiljnije, najhumanije i najtragičnije ostvarenje. Iako nikada nije smatrao Hitlera smiješnim, upotrijebio je svoju genijalnu komičnost kao inspiraciju, a humor nikad nije neutralan”, napisao je kritičar Roger Ebert. Chaplinovi politički stavovi u Americi su ocijenjeni komunističkim, smatralo se da su se njegovi filmovi iz tridesetih prekritički odnosili prema nacionalizmu i socijalnim pitanjima (zagovarao je prava radnika, isticao loše uslove života siromašnih, itd.), a oni iz četrdesetih kritizirani su zbog njegovih pogleda na kapitalizam. U više navrata je u govorima odbio podržati američko učešće u ratu, a posebno je kritiziran kada je komunizam nazvao ljudskim napretkom, smatrajući kako bi se po završetku rata mogao proširiti na cijeli svijet. Nakon što je krajem pedesetih u Evropi snimio film Kralj u New Yorku, o svom političkom progonu, prestao je davati političke izjave, rekavši da bi se klovnovi i komičari trebali držati što dalje od politike. Chaplin je od 1914. do 1952. godine živio u Americi, ali je zadržao britansko državljanstvo. Zbog sumnji da je komunistički simpatizer, bio je optužen za “neameričke aktivnosti”, a J. Edgar Hoover, direktor FBI-a, pokrenuo je istragu o Chaplinu tokom Drugog svjetskog rata, želeći ga istjerati iz zemlje. Kada je otišao u Englesku 1952., Hoover je ubrzano isposlovao poništenje dozvole za povratak, te je Chaplin odselio u Švicarsku. “Kako sam nakon Drugog svjetskog rata postao predmet laži i propagande moćnih grupa, koje dozvoljavaju da se liberali kazneno proganjaju, shvatio sam da ne mogu nastaviti snimati u Americi i odričem se svog boravka.” U Ameriku je nakon toga otišao samo jednom, 1972. godine, da primi Oscara za životno djelo.

LJUBAVI I AVANTURE Osim političkih stavova i progona, Chaplinov ljubavni život također je izazivao veliku pažnju. Imao je mnogo ljubavnih veza i afera, četiri braka i jedanaestero djece. Njegove supruge bile su i po 30 godina mlađe od njega, zbog čega je bio kritiziran u javnosti. Prva značajna veza bila je s Ednom Purviance, partnericom iz Mutual studija, a nakon nje uslijedio je brak s glumicom Mildred Harris, koju je oženio kao šesnaestogodišnjakinju, vjerujući da nosi njegovo dijete. Kasnije mu je ipak rodila sina Normana Spencera Chaplina, koji je umro kao dijete, a brak se raspao jer je Mildred imala lezbijsku aferu – s glumicom Allom Nazimovom. S poljskom glumicom Polom Negri, prema nekim izvorima, bio je samo zbog publiciteta, a veza je bila burna, sa čestim prekidima i javnim mirenjima. Njegova druga supruga bila je meksičko američka glumica Lita Grey, koja je imala šesnaest kada se udala za tridesetpetogodišnjeg Chaplina 1924. Imali su dvoje djece, sinove Charlesa Jr. i Sydneya, no ubrzo su se razveli. Djeca dobivaju maćehu, glumicu Paulette Goddard, koja je s Chaplinom snimila dva filma: Moderna vremena i Veliki diktator. Nakon osmogodišnje veze s Paulette, uslijedila je dramatična avantura s Joan Berry: kada je 1943. rodila dijete, tužila ga je zbog očinstva. Iako je dokazano da Chaplin nije otac Joaninog djeteta, test krvi nije priznat kao dokaz i morao je uzdržavati dijete. Poslije bezbroj veza i niza problema, Chaplin je sreću našao s Oonom O’Neil, kćerkom pisca Eugenea O’Neilla. Oona je bila prva velika Salingerova ljubav, s kojom se redovno dopisivao i nadao braku, te je pisac bio veoma iznenađen njenom udajom za Chaplina. Kada su se 1946. vjenčali, Charles je imao 54, Oona 18, a u dugom i sretnom braku dobili su osmero djece: sinove Christophera, Eugenea i Michaela Chaplina, i kćerke Geraldine, Josephine, Jane, Victoriju i Annette-Emilie. Geraldine Chaplin je poznata glumica, a zanimljivo je da je glumila svoju baku, Chaplinovu majku, u biografskom filmu Chaplin Richarda Attenborougha 1992. 

SMRT U SNU Iako je Chaplin vodio zdrav život, plivao i igrao tenis, rijetko pio i pušio, bio veoma vitalan, zdravstveno stanje mu se 1967. počelo naglo pogoršavati, bivao je sve slabiji, te 25. decembra 1977. umro u snu, u 88. godini. Neizmjerno nesretna, Oona je po Charlesovoj smrti počela piti, a zdravlje joj se dodatno pogoršalo kada su njegovo tijelo s groblja u Corsier-Sur-Vevey ukrali bugarski i poljski mehaničari, želeći od porodice tražiti novac. Bolesni plan im nije uspio, a kako bi se spriječili eventualni slični pokušaji, Chaplin je ponovo sahranjen, i to pod debelim slojem betona u blizini Ženevskog jezera. Oona je umrla od karcinoma gušterače 1991., četrnaest godina poslije slavnog supruga.

Uprkos milionima koje je zaradio, Chaplin je bio veoma trezven čovjek i živio je pretjerano skromno. “Najgora stvar koju mogu zamisliti jeste navići se na luksuz”, govorio je. Njegovu kuću u Hollywoodu zvali su “Raspadnuta kuća”: sklepali su je radnici iz studija po njegovom nacrtu. U njoj su glavni predmet bile orgulje na kojima je svirao kada je htio da zabavi goste, a enterijer je koristio i za snimanje filmova. Jedna od redovnih posjetiteljica bila je čuvena Greta Garbo.

Gracija 158, 29.4.2011.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here